Što je Alzheimerova bolest?

Bolest je početkom 20. stoljeća prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer. Riječ je o neizlječivoj bolesti mozga, a simptomi se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji je gubitak pamćenja. S vremenom dolazi do poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, u govoru, čitanju i pisanju. Osoba gubi pojam o vremenu, dezorijentirana je i ne snalazi se u poznatim situacijama. U kasnijim fazama bolesti javlja se povlačenje u sebe, agresivnost, promjene raspoloženja i osobnosti te psihičko i tjelesno propadanje.

Koji su rizični čimbenici za pojavu bolesti?

Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću iako prvi znakovi mogu biti vidljivi već u srednjim godinama života.

Ostali rizični čimbenici su ženski spol, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pušenje, debljina i ozljede glave.

Kako se liječi Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je za sada neizlječiva, no postoje lijekovi koji mogu ublažiti postojeće simptome i poboljšati kvalitetu života ako se počnu uzimati na vrijeme. Zbog toga je važno rano prepoznati simptome bolesti i na vrijeme postaviti dijagnozu.

Kada se javiti liječniku?

Ukoliko je netko u obitelji bolovao od Alzheimerove bolesti ili neke druge vrste demencije, ili ako primijetite neke od navedenih simptoma kod sebe ili bliske osobe, važno je potražiti savjet liječnika.

Koja je uloga ljekarničkog tima u liječenju Alzheimerove bolesti?

Članovi ljekarničkog tima tu su da Vama i Vašoj obitelji pruže podršku i ohrabrenje. Od njih možete dobiti savjete o propisanoj terapiji, kao i preporuke kako olakšati trenutke kada Vas pamćenje slabije služi i dani Vam postanu teški.

Važno je provoditi što više vremena s ljudima koji Vas uveseljavaju i na mjestima na kojima se osjećate ugodno. Boravak u prirodi i na svježem zraku može dobro utjecati na Vaše raspoloženje.

Iako je Alzheimerova bolest teška i neizvjesna, važno je znati da nitko ne mora kroz nju prolaziti sam. Potražite podršku i informirajte se, razgovarajte s liječnikom, ljekarnikom, bližnjima, obratite se udrugama koje pomažu oboljelima. Svaki korak čini razliku.

Objava SVJETSKI DAN ALZHEIMEROVE BOLESTI 21. RUJNA pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.

Dojenje je vještina koja nekim majkama ide bez većih problema, no veliki broj njih se susreće s raznim izazovima i problemima pri uspostavljanju dojenja te im je potrebno iznimno puno upornosti, truda, znanja i podrške okoline.

Bebino sisanje pokreće složenu kaskadu hormonskih i neuronskih signala koja dovodi do otpuštanja mlijeka. Hipotalamus luči hormon prolaktin koji potiče stvaranje mlijeka u mliječnim žlijezdama dojki. Pod utjecajem hormona oksitocina se stvoreno mlijeko kontrakcijom mliječnih kanalića otpušta  prema bradavicama. Zanimljivo je da čak i centar za sluh u mozgu, na zvuk djetetovog plača, može pokrenuti hormonalnu kaskadu i potaknuti stvaranje i otpust mlijeka kod dojilja.

Da bi se osigurale dovoljne zalihe mlijeka, dojenčad treba dojiti na zahtjev, odnosno, onoliko često koliko beba traži. U periodu dok se uspostavlja dojenje, bočice i dude varalice mogu zbuniti bebu i bolje ih je izbjegavati. Svjetska zdravstvena organizacije i Unicef preporučuju da se novorođenče po porodu, unutar prvog sata, stavi na prsa, te isključivo doji prvih 6 mjeseci života, bez dodavanja druge hrane ili tekućine, što uključuje i vodu. Nakon toga, preporučuje se nastaviti dojenje do 2 godine ili duže zbog koristi za djetetov imunitet, emocionalni razvoj i povezanost s majkom.

Što kad dijete ne siše dovoljno učinkovito?

Prijevremeno rođene bebe ili bebe s novorođenačkom žuticom, mogu biti uspavane ili preslabe da bi učinkovito sisale. U tom slučaju, važno je potaknuti proizvodnju mlijeka redovitim izdajanjem. Izdajati se može pomoću izdajalica ili ručno, ovisno o tome što je majci ugodnije.

Kako znamo da je beba dovoljno sisala?

Dojenčad bi trebala udvostručiti svoju najmanju masu unutar 10-14 dana. Dobar pokazatelj su i pelene, beba bi trebala imati najmanje 6 mokrih pelena i barem 1 stolicu unutar 24h.

Je li moguće dojenje s implantatima?

Moderno vrijeme donosi i neka nova pitanja. Implantati u grudima su jedna od najčešćih estetskih korekcija. Suprotno očekivanom, dojenje je moguće. Zalihe mlijeka mogu ovisiti o poziciji implantata i mjestu reza. Bitno je ohrabriti majku, jer svaka kap mlijeka za bebu je dragocjena.

Dojenje može biti izazovno, no i ljekarnici mogu pomoći savjetom, podrškom i preporukom mogu pružiti pouzdane informacije o sigurnoj primjeni lijekova i dodataka prehrani tijekom dojenja, savjetovati o dojenju, njezi dojki i rješavanju manjih poteškoća poput zastoja mlijeka ili bolnih bradavica. Također mogu prepoznati kada je potrebna dodatna stručna pomoć te uputiti majku liječniku ili u savjetovalište za dojenje.

Obratite im se s povjerenjem i zapamtite: Majčino mlijeko jest i uvijek će biti „zlatni standard“ dojenačke prehrane.

Objava Svjetski tjedan dojenja pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.

Svjetska zdravstvena organizacija obilježava Svjetski dan hepatitisa 28. srpnja svake godine.

Kako nastaje i koje su vrste hepatitisa?

Hepatitis najčešće nastaje kao posljedica virusne infekcije, a može biti uzrokovan i alkoholom, dugotrajnom upotrebom lijekova, pridružen nekim autoimunim bolestima ili se razviti kao posljedica nealkoholne masne bolesti jetre.

Najčešći virusi koji uzrokuju hepatitis su hepatitis A, B, C, D i E virusi.

Koji su načini prijenosa hepatitisa?

Virusi hepatitisa B i C mogu uzrokovati kroničnu doživotnu infekciju koja može dovesti do ozbiljne bolesti jetre, ciroze i karcinoma. Hepatitis B i C odgovorni su za čak 80% slučajeva karcinoma jetre u svijetu.

Hepatitis B prenosi se krvlju i dodirom s tjelesnim tekućinama zaražene osobe, npr. spolnim putem, s majke na dijete tijekom poroda, korištenjem zaražene igle, dok se hepatitis C često prenosi ako više osoba koristi istu iglu za primjenu intravenskih sredstava ovisnosti.

Virus hepatitisa A uzrokuje kratkotrajnu infekciju od koje se većina ljudi potpuno oporavi. Prenosi se zbog loše higijene, najčešće prljavim rukama ili zagađenom hranom i vodom.

Na sličan način prenosi se i virus hepatitisa E, a bolest obično prolazi tijekom 6 tjedana. Najčešće je prisutan u zemljama s ograničenim pristupom pitkoj vodi i lošim higijenskim mjerama.

Hepatitis D može se javiti kod osoba zaraženih virusom hepatitisa B, što povećava rizik od komplikacija bolesti.

Koji su simptomi hepatitisa?

Simptomi variraju ovisno o tipu hepatitisa, a najčešće uključuju žuticu (žuta boja kože i bjeloočnica), tamnu mokraću, umor, gubitak apetita, bol u trbuhu, mučninu, povraćanje i vrućicu.

Koje su metode liječenja hepatitisa?

Liječenje ovisi o vrsti virusa i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj infekciji.

Kod akutnog hepatitisa, liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje postojećih simptoma. Kronične infekcije zahtijevaju primjenu antivirusne terapije, a kod teškog oštećenja jetre može biti potrebna transplantacija.

Kako možemo spriječiti hepatitis?

Najbolja metoda prevencije hepatitisa je cijepljenje. Dostupna su cjepiva protiv virusa hepatitisa A, hepatitisa B i kombinirana cjepiva.

Cjepivo je posebno važno za novorođenčad majki koje su pozitivne na virus hepatitisa B, a cjepiva se preporučuju i djeci u sklopu rutinskog cijepljenja, kao i odraslima s povećanim rizikom, kao što su putovanja u endemska područja, ili osobama s kroničnim bolestima jetre.

Osim cijepljenjem, zaštititi se možemo održavanjem dobrih higijenskih mjera i odgovornim ponašanjem. Važno je napomenuti i da osoba zaražena virusom hepatitisa ne može biti darivatelj krvi.

Naši ljekarnici tu su za Vas kako bi Vas savjetovali o pravovremenom cijepljenju i drugim načinima zaštite od infekcije virusom hepatitisa, ali i pružili dodatne savjete za oporavak u slučaju postojeće infekcije.

Objava 28.7. Svjetski dan hepatitisa pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.

Kako nastaje moždani udar?

Većina moždanih udara nastaje kada krvni ugrušak začepi krvnu žilu koja opskrbljuje mozak kisikom i hranjivim tvarima. Ugrušak može nastati u krvnoj žili na mjestu udara (tromboza) ili krvlju doputovati iz nekog drugog mjesta u tijelu (embolija). Takav moždani udar nazivamo ishemijski. Najčešći uzrok ishemijskog moždanog udara je ateroskleroza. Za razliku od njega, hemoragijski moždani udar nastaje zbog krvarenja uzrokovanog oštećenjem i prsnućem stijenke krvne žile u mozgu.

Prekid cirkulacije krvi dovodi odumiranja i oštećenja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga. Posljedica toga je gubitak tjelesnih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udar uzrokuje dugotrajni gubitak moždane funkcije koji traje više od 24 sata. Za razliku od njega, neurološki ispad koji traje kraće od 24 sata naziva se tranzitorna ishemijska ataka (TIA). Tu je još i tzv. tihi moždani udar koji ne uzrokuje izražene simptome ali se njegove posljedice mogu otkriti prilikom slikovnih pretraga mozga. TIA i tihi moždani udar povećavaju rizik nastanka pravog moždanog udara u bliskoj budućnosti.

Koji su uzroci moždanog udara?

Na neke uzroke i rizike moždanog udara na možemo utjecati; rizik raste kako starimo, češći kod žena i osoba koje u obitelji imaju povijest moždanog udara. Uzroci na koje možemo utjecati čine puno važniji dio ove priče; stres, pušenje alkohol, manjak kretanja, nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina i stres mogu dovesti do niza bolesti i stanja koji dodatno povećavanju rizik od moždanog udara:

• povišen krvni tlak
• bolesti srca( npr. fibrilacija atrija) i koronarnih žila
• šećerna bolest
• povišene masnoće u krvi
• značajno suženje karotidnih arterija
• prethodno preboljeni moždani udar, TIA i tihi moždani udar.

Dodatan rizik kod žena nose i korištenje hormonske terapije, preeklampsija u trudnoći i migrene s aurom.

Kako prepoznati simptome moždanog udara?

Najčešći simptomi moždanog udara prikazani su na slici:

Žene često imaju dodatne simptome moždanog udara, poput mučnine, povraćanja, omaglice, smušenosti, gubitka svijesti, opće slabosti, kratkoće daha, naglih promjena u ponašanji i halucinacija.

Kako pomoći osobi sa simptomima moždanog udara?

• Pozvati hitnu pomoć! (112 ili 194)
• Ako je osoba pri svijesti, umiriti je.
• Osobu postaviti u ležeći položaj s lagano podignutom glavom
• Ne davati vodu ni druge napitke
• Važno je što prije stići u bolnicu (unutar 3 sata od pojave simptoma)
• Ako je osoba u nesvijesti ili povraća okrenuti je na bok i osigurati prohodnost dišnih puteva.
• U bolnicu ponjeti medicinsku dokumentaciju oboljelog, ukoliko je dostupna.

Kako mogu spriječiti moždani udar?

Kako bi smanjili rizik nastanka moždanog udara potrebno je usvojiti zdrave životne navike:

• Zdrav način prehrane- dijeta bogata voćem, povrćem, vlaknima, zasićenim masnim kiselinama, cjelovitim žitaricama i ribom.
• Izbjegavati masnu, prerađenu hranu sa puno šećera, soli i zasićenih masnoća
• Redovito vježbati.
• Regulirati tjelesnu masu.
• Prestati pušiti.
• Izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola.
• Liječiti i redovno kontrolirati kronične bolesti koje predstavljaju rizik za moždani udar poput povišenog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma, šećerne bolesti i povišene masnoće u krvi.
• Brinite se za svoje mentalno zdravlje- smanjite stres.

Kako vam ljekarnik može pomoći?

Ljekarnici imaju bitnu ulogu u prevenciji moždanog udara. Svojim savjetom pomoći će vam pratiti i kontrolirati važne čimbenika rizika, poput visokog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi i šećerne bolesti. Pomoći će vam pravilno uzimati lijekove, upozoriti na moguće nuspojave i podržati vas u odabiru zdravijih životnih navika. Također vas mogu educirati o simptomima moždanog udara i važnosti pravovremene i brze reakcije. Ljekarnici su uvijek dostupni i spremni odgovoriti na vaša pitanja o zdravlju, obratite im se!

Naučite prepoznati simptome moždanog udara i spasite život!

Objava Hrvatski dan moždanog udara pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.

Zahvaljujući neumornom radu našeg imunosnog sustava većinu vremena se osjećamo zdravo, međutim ponekad i on treba predah, a tada nastupaju simptomi bolesti.

Imunosni sustav najvažnija je obrana organizma od neprijatelja. Sastoji se od različitih stanica, tkiva i organa koji prepoznaju potencijalno štetne tvari i štite nas od njihovih učinaka. Posljedica njegovog neprestanog rada je imunitet odnosno otpornost organizma na infekcije, bolesti ili neke druge biološke odnosno kemijske opasnosti.

Iako imunosni sustav odrađuje većinu posla u cilju očuvanja našeg zdravlja, uvelike mu pridonosi i naš životni stil.

Kako ja sebi mogu pomoći u prevenciji bolesti?

• Redovitim i pravilnim pranjem ruku ispiremo potencijalne uzročnike bolesti (Kako pravilno oprati ruke pogledaj OVDJE.
• Pravilnom i raznolikom prehranom osiguravamo dovoljan unos nutrijenata neophodnih za održavanje zdravlja
• Nošenjem zaštitne maske, posebice u vrijeme epidemija štitimo se od respiratornih infekcija
• Cijepljenjem protiv zaraznih bolesti; pogotovo rizične skupine (starije osobe, trudnice, djeca i kronični bolesnici; štitimo se od teških oblika bolesti, ali i naše bližnje
• Svakodnevnom fizičkom aktivnošću u trajanju od barem 30 min smanjujemo pojavnost raznih bolesti i održavamo zdrav duh u zdravom tijelu
• Redovitim prozračivanjem prostorija poboljšavamo zdravlje respiratornog sustava

Ponekad je potrebna dodatna podrška našem imunitetu pa posežemo za raznim pripravcima za jačanje imuniteta.

Pripravci za jačanje imuniteta

Vitamini i minerali

Najčešće korišteni vitamini u dodacima prehrani u svrhu jačanja imuniteta su vitamin C, D i vitamini B – kompleksa, a od minerala to su cink i selen. Svaki od tih mikronutrijenata ima svoju funkciju u održavanju našeg zdravlja.

• Vitamin D – vitamin topljiv u mastima koji doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava, održavanju zdravlja kostiju, zubi i mišića te je potreban za normalan rast i razvoj djece
• Vitamin C – antioksidans koji doprinosi održavanju normalne funkcije imunosnog sustava, normalnom funkcioniranju živčanog sustava te zaštiti od oksidativnog stresa
• B – kompleks – 8 vitamina ove skupine doprinosi normalnoj funkciji živčanog sustava, metabolizmu stvaranja energije, smanjenju umora i iscrpljenosti, dok vitamini B6, B9 i B12 doprinose normalnoj funkciji imunosnog sustava
• Cink – mineral koji doprinosi normalnom funkcioniranju imunosnog sustava, kognitivnoj funkciji, normalnom vidu, zdravlju kose, kože i noktiju te normalnom metabolizmu makronutrijenata
• Selen – doprinosi normalnoj funkciji štitnjače, antioksidativnoj zaštiti stanica, zdravlju imunosnog i kardiovaskularnog sustava

Pomoć iz prirode

• Matična mliječ – proizvod medonosnih pčela koji pridonosi jačanju imuniteta kod oslabljenog organizma, smanjenju umora i iscrpljenosti te poboljšanju općeg stanja organizma
• Beta glukani – spojevi izolirani iz kvasca ili nekih vrsta gljiva koji pridonose prevenciji respiratornih infekcija
• Propolis – pčelinji proizvod koji pomaže u prevenciji i liječenju prehlada, grlobolja i infekcija usne šupljine
• Echinacea – koristi se nadzemni dio biljke Echinacea purpurea ili korijen Echinaceje pallide kao potpora u prevenciji i liječenju respiratornih infekcija; na tržištu najčešće dolazi u obliku kapi

Za sve ostale informacije o indikacijama, dozama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekarnika!

Objava Zašto nam je imunitet važan? pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.

Ja kucam

Neka naša srca kucaju snažno i budu puna ljubavi!

Objava Svjetski dan srca 29.09. pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.

Objava Projekt “Ljekarnik kao važna karika u skrbi pacijenata s hipertenzijom” pojavila se prvi puta na Ljekarne Prima Pharme.